Povijesni razvoj Oštarija
– Neolit 6000-3500 p.k.,Čakovac Oštarijski,
– bakreno doba 3500-2000.p.k., Čakovac Oštarijski Lasinjska kultura,najjužnije nalazište,
– dvojna gradina Velike i Male Viničice – antički i grčki povijesničar Apijan piše o japodskom naselju. Željezno doba (tumuli)
Čakovac Oštarijski, Šušnjevo selo,
– antika – osvojenje (s dvojnom gradinom Velika i Mala Viničica opisuje antički metulum pisci Strobon, Apijon i Don Kosije
(2.st.p.k.) u svezi rimskog osvajanja japodskog naselja,
– Rimljani – administrativne kontrole, gradnja mreže putova (Viničica, Šušnjevo selo, Čakovac Oštarijski,
– Rinsko naselje (3.st.p.k. te putna postaja rimskih legija u blizini Metuluma (Munjava) pronađen žrtvenik Jupi…….
a postavio ga centurion Aurelije Maksim,
– srednji vijek, feudalni pod+sjed pod vlašću Frankopana,
– 1451. Stjepan Frankopan planira gradnju novog upravnog i biskupijskog središta na području naselja Oštarije – započinje
gradnja najvećeg srednjovijekovnog svetišta – crkve Sv. Marije,
– 1486. Modruški urbar Bernardina Frankopana spominje naselja Novaci (Munjava), Dani (selo između Otoka i Oštarija), Otočac
(Otok) kao feudalni posjed,
– 15.st. Oštarije dobilo ime po krčmi na putnim postajama na karavanskom putu,
– 1521. Turci opljačkali i opustošili Oštarije – stradali crkva i mjesto,
– 1593 – 1699. postupno se obnavlja naseljenost u Modruško – Ogulinskoj udolini – stanovništvom iz gorskog Kotara, Primorja,
Bele Krajine, i Vlasi – naselja su raštrkana, a veće naselje su Oštarije,
– 18.st. 19.st. u vojno krajiškom ustrojstvu u Oštarijama je smještena satnija pod Ogulinskom pukovnijom,
– 1773. trivijalna škola u Oštarijama,
– 19.st. francuska vladavina – gradnja kamenog mosta preko rijeke Mrežnice
– 19 – 20.st. Oštarije potpadaju pod kotar Ogulin. Ekonomska kriza uvjetuje iseljavanje stanovništva u Ameriku, raspadanje
zadruga. važno križište željezničkih pruga prema Rijeci i Splitu.